Divčibare
Divčibare se nalaze u centralnom delu planine Maljen, jugoistočno od Valjeva, na udaljenosti od 38 km i na nadmorskoj visini od 980 metara. Divčibare su planinsko polje koje se pruža od Crnog vrha, Paljbe i Golubca do Kraljevog stola i Velikog brda.
Postoje mnogobrojni tereni za razne sportove, ski liftovi i staze koje su idealne za decu i početnike u skijanju. Teniskih terena ima dva, a košarkaških i rukometnih terena ima na više mesta.
Reljef
Ovo živopisno mesto predstavlja neraskidiv spoj sa nizom u vencu valjevskih planina: Medvednik, Jablanik, Povlen, Maljen i Suvobor.
Visovi koji okružuju Divčibare, pored toga što ih štite od vetrova, predstavljaju mesta sa kojih se pruža izvanredan vidik, ne samo na delove masiva Maljena, već i na neke udaljenije krajeve Srbije. Ti visovi su:
Klima
Divčibare imaju povoljnu srednju godišnju temperaturu od 18 stepeni, sa toplijom jeseni od proleća. Od svih meseci u godini septembar je najsuvlji. Do Divčibara dopiru vazdušne mase iz Mediterana i sukobljavaju se sa vazdušnim masama Karpata i Panonske nizije, čime se može objasniti prisustvo joda u vazduhu.
Tekuće vode i izvori
Ovo područje obiluje rečicama, izvorima i potocima koje pripadaju slivovima Kolubare i Zapadne Morave. Bukovska reka izvire pod visom Golupcem, teče živopisnom klisurom i kao pritoku prima Crnu reku.
Manastirica izvire pod Kraljevim stolom i pravi vrlo lep vodopad Skakalo sa kaskadama, visok oko 20 metara.
Istorijski razvoj Divčibara
Godine 1476.Turci prvi zapisuju ime Divčibara i ovde su boravili tokom sledeća tri veka. Blagotvoran uticaj klime Divčibara na čovečiji organizam među prvima je zapazio knez Miloš Obrenović,i početkom 19.veka od turskog bega otkupljuje cele Divčibare i svu stoku.Poznato je da je Knjaz Miloš često posećivao ovaj kraj, obilazio čobane i kontrolisao njihov rad. Knez je prvi put boravio na Divčibarama jula 1822. godine.








